Čović i Dodik u Sarajevu pronašli “satelite”: Ko su “bošnjački partneri” HDZ-u i SNSD-u?

Pet mjeseci nas dijeli od izbora, a SNSD-u i HDZ-u BiH su se, nakon najave da će oni biti ti koji će birati “bošnjačkog partnera”, a ne glasači, nametnule dvije stranke. Sateliti iz Sarajeva, kako ih je nazvao predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić, bi trebali omogućiti Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću da, smatra Komšić, “dominiraju političkim prostorom i finansijskim tokovima u BiH”.

Milorad Dodik i Dragan Čović Milorad Dodik i Dragan Čović
Jedni se već mjesecima trude na sve načine ugoditi predsjedničkim ambicijama Dodika i Čovića, a drugi, predvođeni samozvanom “hodajućom institucijom” koju ljudi na ulicama presreću, pozdravljaju, grle i ljube, ali, sudeći prema neuspješnim kandidaturama, ne glasaju za nju, godinama uspješno sarađuju sa SNSD-om i HDZ-om BiH na pitanjima od zajedničkog interesa, poput kontroliranja pravosuđa, napadima na OSA-u ili kadrovskim križaljkama.

Predsjednici SDP-a i SBB-a, Nermin Nikšić i Fahrudin Radončić, zajednički su aplicirali na Dodikov javni poziv za izbor “bošnjačkog partnera”. Iako obje stranke za oktobar najavljuju pobjede, na “politički konzorcij” ih je natjerala realna procjena da sami neće imati dovoljno ruku za poziciju trećeg partnera u državnoj vlasti.

Posrednik u zbližavanju i spona u komunikaciji Nikšića i Radončića, tvrde članovi ovih stranaka kojima se ne sviđa prije izbora ugovoreno partnerstvo sa Dodikom i Čovićem, je generalni sekretar SBB-a, zbog zloupotrebe položaja pravomoćno osuđivani Munib Jusufović. Sastanci Nikšića i Jusufovića, te Nikšića i Radončića, su se, dodaju, naročito intezivirali u posljednja dva mjeseca, nakon što je SDP u potpunosti okrenuo leđa ideji zajedničkog nastupa “ljevice” na izborima i eventualnoj postizbornoj saradnji. Da se saradnja ne okončava samo na razgovorima, potvrđuju i zajedničke aktivnosti SDP-a i SBB-a na rekonstrukciji vlasti u, primjera radi, Distriktu Brčko.

O “ljubavi” Nikšića i Radončića svjedoči i pisanje medija kojima potonji pruža konsultantske usluge, ili onih za čiju se naklonost izborio postavljanjem zetova na direktorske pozicije u Kantonu Sarajevo. U jednom takvom je pobjeda SNSD-a i HDZ-a BiH unaprijed proglašena, a koalicija SDP-a i SBB-a je “mnogo zdravija varijanta ujedinjenja protiv nacionalističkog režima”. Ulogu u “mnogo zdravijoj varijanti” bi trebala imati i PDA Mirsada Kukića, čije ime spominju u kontekstu politički motiviranih pravosudnih progona. Upravo je SBB podržao “uznika” Kukića u rekonstrukciji Vlade Tuzlanskog kantona, a i u ovom slučaju je Jusufović bio taj koji je posredovao zbližavanju Kukića i Radončića.

Kukić će, očekuje “hodajuća institucija”, pomoći da konačno, pored pozdravljanja i grljenja, dobije i glasove potrebne za mjesto u Predsjedništvu BiH. Istom se nada i Dodik, ali njemu, naravno, ne može pomoći Kukić, ali je mogao Nikšić i to uvrštavanjem SDP-ovog kandidata za člana Predsjedništva BiH iz entiteta RS. Taj bi kandidat oduzeo bošnjačke glasove Ivaniću, ali je Nikšić odustao od toga nakon što se suočio sa talasom kritika javnosti koja je prozrela njegove namjere. Priča o kandidatu SDP-a iz entiteta RS nastala je nakon što je Nikšić u novembru prošle godine otputovao na noge Dodiku kako bi, pravdao se kasnije, “razmijenili mišljenja o političkoj situaciji”.

Ako već ne može pomoći Dodiku, može Čoviću i to fragmentiranjem potencijalnog glasačkog tijela Željka Komšića. Žrtveno janje će biti Denis Bećirović, kojeg će, nakon što to nisu uspjeli nominacijama lokalnih odbora, na kandidaturu natjerati stranačkim referendumom i Statutom koji članove obavezuje na poštivanje odluka referenduma. Bećirović može osvojiti veći broj glasova od njegovog prethodnika Bakira Hadžiomerovića, ali opet nedovoljno za pobjedu i sasvim dovoljno da Čović zadrži ključeve ureda u Mostaru.

– Očigledno je da je SDP, kako bi to rekao Dragan Čavić, dio onog njihovog “plana B” koji podrazumjeva SDP, Dodika i Dragana Čovića – izjavio je Komšić.

Da se Komšić ne uklapa u planove SNSD-a, HDZ-a BiH i “satelita iz Sarajeva”, pokazuje virtualni rat koji protiv njega vode SBB-ovi internet botovi, osmišljeni primarno za primitivne atake na Bakira Izetbegovića.

Jasne konture ugovorene koalicije, koja je integralni dio Čovićevog “plana B”, ohrabrile su predsjednika HDZ-a BiH da najavi postizborno formiranje vlasti “brže nego ikada do sada”, a o karakteru “plana B”, odnosno cilju koji se tim planom namjerava ostvariti, govori i udar na ustavno-pravni poredak BiH kojeg je ta stranka provela sprječavanjem izvršavanja odluke državnih institucija u vezi sa izbjeglicama.

Izvor: Faktor